Statistiki podschitali, chto import ovoşei v Kazahstan po mnogim kliuchevym kategoriiam znachitelno pereveşivaet eksport. Pri etom seny na svejie ovoşi v respublike vyrosli na 10 prosenta za god, soobşaet adyrna.kz so ssylkoi na Energyprom.kz.
Po itogam ianvaria–iiulia tekuşego goda zametno vyros import v Kazahstan persa: v tri raza, do 26,9 tysiachi tonn. Takje sredi ovoşei v pliuse import bahchevyh kultur (na 85,2 prosenta do 50 tysiach tonn), ogursov i kornişonov (na 69,7 prosenta do 7,6 tysiachi tonn), chesnoka (na 64,4 prosenta do 3,5 tysiachi tonn), kapusty (na 61,5 prosenta do 103 tysiachi tonn), pomidorov (na 40,9 prosenta do 51 tysiachi tonn). Krome togo, vyros import stolovoi sviokly (na 5,3 prosenta do 9,1 tysiachi tonn) i baklajanov (na 2,3 prosenta do 2,2 tysiachi tonn), hotia i menee znachitelno.
Sokratilis obiomy importa po takim ovoşam kak kartofel (na 19,9 prosenta do 42,9 tysiachi tonn), repchatyi luk (na 8,4 prosenta do 194,5 tysiachi tonn), stolovaia morkov (na 5,5 prosenta do 32,5 tysiachi tonn).
V svoiu ochered, eksport iz RK vyros po takim vidam ovoşei kak stolovaia sviokla (v 3,4 raza do 892,9 tonny), peres (v 3,2 raza do 565,3 tonny), stolovaia morkov (na 29,6 prosenta do 2,3 tysiachi tonn), ogursy (na 24,6 prosenta do trioh tysiach tonn), chesnok (na 24,4 prosenta do 403,2 tonny).
Sokratilsia eksport kartofelia, baklajanov, pomidorov, bahchevyh kultur, repchatogo luka, kapusty.
Otmetim, chto v tekuşem godu po osnovnym vidam ovoşei import v RK v razy prevyşaet eksport iz respubliki. Tak, po itogam ianvaria–iiulia import baklajanov prevyşaet eksport v 67,3 raza, persa — v 47,6 raza, kapusty — v 18,3 raza, stolovoi morkovi — v 13,9 raza, stolovoi sviokly — v 10,2 raza, chesnoka — v 8,7 raza, repchatogo luka — v 6,3 raza, bahchevyh kultur — v 5,1 raza, kartofelia — v 5 raz, pomidorov — v 4,9 raza, ogursov — v 2,6 raza.
Po itogam sentiabria tekuşego goda svejie ovoşi v Kazahstane podorojali na 10 prosentov za god. Sredi nih ogursy podorojali na 29,6 prosenta, pomidory — na 21,8 prosenta, repchatyi luk — na 13,9 prosenta, kartofel — na 13,2 prosenta, sviokla — na 0,1 prosenta. Podeşevela morkov (na 2,2 prosenta) i belokochannaia kapusta (na 9,5 prosenta).
Silnee vsego rost sen oşutili jiteli Almatinskoi oblasti — na 27,8 prosenta za god. V antilidery popali takje Jetysuskaia i Atyrauskaia oblasti: zdes ovoşi podorojali na 24,4 prosenta i 17 prosenta za god sootvetstvenno.
Snijenie sen zamecheno v Jambylskoi (na 0,6 prosenta) i Ulytauskoi (na 2,3 prosenta) oblastiah.
Premer-ministr Alihan Smailov poruchil akimam regionov aktivnee zapolniat stabilizasionnye fondy, v chastnosti — ovoşehranilişa, tak kak tekuşii period — samoe podhodiaşee vremia, chtoby zakupit ovoşi maksimalno deşevo, i delat vposledstvii intervensii v mejsezone, ne pozvoliaia senam v sektore oşutimo rasti.
V svoiu ochered, eksport iz RK vyros po takim vidam ovoşei kak stolovaia sviokla (v 3,4 raza do 892,9 tonny), peres (v 3,2 raza do 565,3 tonny), stolovaia morkov (na 29,6 prosenta do 2,3 tysiachi tonn), ogursy (na 24,6 prosenta do trioh tysiach tonn), chesnok (na 24,4 prosenta do 403,2 tonny).
Sokratilsia eksport kartofelia, baklajanov, pomidorov, bahchevyh kultur, repchatogo luka, kapusty.
Otmetim, chto v tekuşem godu po osnovnym vidam ovoşei import v RK v razy prevyşaet eksport iz respubliki. Tak, po itogam ianvaria–iiulia import baklajanov prevyşaet eksport v 67,3 raza, persa — v 47,6 raza, kapusty — v 18,3 raza, stolovoi morkovi — v 13,9 raza, stolovoi sviokly — v 10,2 raza, chesnoka — v 8,7 raza, repchatogo luka — v 6,3 raza, bahchevyh kultur — v 5,1 raza, kartofelia — v 5 raz, pomidorov — v 4,9 raza, ogursov — v 2,6 raza.
Po itogam sentiabria tekuşego goda svejie ovoşi v Kazahstane podorojali na 10 prosentov za god. Sredi nih ogursy podorojali na 29,6 prosenta, pomidory — na 21,8 prosenta, repchatyi luk — na 13,9 prosenta, kartofel — na 13,2 prosenta, sviokla — na 0,1 prosenta. Podeşevela morkov (na 2,2 prosenta) i belokochannaia kapusta (na 9,5 prosenta).
Silnee vsego rost sen oşutili jiteli Almatinskoi oblasti — na 27,8 prosenta za god. V antilidery popali takje Jetysuskaia i Atyrauskaia oblasti: zdes ovoşi podorojali na 24,4 prosenta i 17 prosenta za god sootvetstvenno.
Snijenie sen zamecheno v Jambylskoi (na 0,6 prosenta) i Ulytauskoi (na 2,3 prosenta) oblastiah.
Premer-ministr Alihan Smailov poruchil akimam regionov aktivnee zapolniat stabilizasionnye fondy, v chastnosti — ovoşehranilişa, tak kak tekuşii period — samoe podhodiaşee vremia, chtoby zakupit ovoşi maksimalno deşevo, i delat vposledstvii intervensii v mejsezone, ne pozvoliaia senam v sektore oşutimo rasti.
Ūqsas jaŋalyqtar
